Kompanije kao što su Microsoft, Google, OpenAI, Amazon i Meta ulažu stotine milijardi dolara u nove centre podataka, koji će činiti okosnicu rastuće upotrebe umjetne inteligencije od strane kompanija i javnosti.
Ovaj građevinski bum znači da bi do 2030. godine potražnja za električnom energijom u podatkovnim centrima mogla premašiti 14% ukupne potražnje za električnom energijom u SAD-u, što je trostruko u odnosu na trenutni nivo. Komunalne kompanije predviđaju da će do tada količina električne energije potrebna samo za rad centara podataka biti jednaka napajanju šest gradova.
Nedavni McKinseyjev izvještaj priznaje porast potražnje iz centara podataka, navodeći da će "električna energija potrebna za zadovoljavanje ove potražnje daleko premašiti trenutni kapacitet proizvodnje električne energije u SAD-u. Ovaj porast potražnje za električnom energijom je bez presedana." Dakle, odakle će doći ova nova energija?
Prema viziji Donalda Trumpa, doći će od fosilnih goriva, a ne od vjetroturbina i solarnih panela koje predsjednik omalovažava kao "smeće" koje SAD-u nije potrebno.
Trump je glasno podržavao umjetnu inteligenciju i nastojao je ukinuti propise o zaštiti okoliša koji bi mogli ometati izgradnju centara podataka i elektrana na prirodni plin i ugalj{0}}koje ih napajaju. Proizvodnja električne energije na ugalj-u SAD-u opada već godinama, ali s bumom umjetne inteligencije i obećanjem Trumpove administracije o direktnim subvencijama, prognoze su se nedavno oporavile.
Čista energija u Sjedinjenim Državama zaista nastavlja da raste, a efikasnost data centra će se verovatno vremenom poboljšati. Ali ako se eksplozivni rast vještačke inteligencije nastavi oslanjati na fosilna goriva, to će predstavljati značajne klimatske rizike-Međunarodna agencija za energiju upozorava da bi se emisije stakleničkih plinova iz elektrana koje rade sa centrima podataka mogle udvostručiti do 2035. godine.
Za većinu Amerikanaca, međutim, zabrinutost koju izazivaju novi data centri su hitnija. Sa novim objektima koji se pojavljuju u mjestima poput Virdžinije i Teksasa (sada poznatih kao "Data Center Alley"), raste zabrinutost oko milijardi galona vode koja se troši za hlađenje kompjuterskog hardvera.
Domaćinstva se također suočavaju sa višim računima za finansiranje projekata nove proizvodnje i prijenosa koje zahtijevaju centri podataka-nedavna analiza pokazuje da bi kao rezultat toga troškovi električne energije u cijeloj zemlji mogli porasti u prosjeku za 8% u narednih pet godina.
S obzirom na inflatornu zabrinutost, ovaj trend zabrinjava političare svih pravaca. Birači, i republikanski i demokratski, izražavaju protivljenje centrima podataka, čineći njihovu entuzijastičnu podršku upitnom kandidatima u određenim kongresnim okruzima.
Ako se želi obuzdati bum centara podataka, odlučujući faktor može biti problem troškova, a ne klimatska kriza.
