Nacrt prijedloga Europske unije ukazuje na to da, ako nacionalne šume ne uspiju apsorbirati dovoljno ugljičnog dioksida kako bi ispunile ciljeve smanjenja emisija, EU razmatra "klauzulu kočenja" koja bi potencijalno mogla oslabiti njene klimatske ciljeve za 2040.
Prema izvještajima Reutersa i Politico Europe, zemlje članice EU pokušavaju odobriti nove klimatske ciljeve za 2040. na sastanku ministara za klimu 4. novembra kako bi izbjegli da predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen 6. novembra u Ujedinjene nacije stigne praznih-ruka kako bi zajedno sa drugim svjetskim liderima na samitu o klimi prisustvovala COP30.
Međutim, zbog zabrinutosti nekih zemalja o troškovima za domaću industriju, EU razmatra različite klauzule o fleksibilnosti i opcije za slabljenje klimatskih ciljeva-koja je Evropska komisija ranije zagovarala za 90% smanjenje emisija koje doprinose globalnom zagrijavanju do 2040. godine.
Tokom protekle decenije, apsorpcija ugljičnog dioksida u evropskim šumama i sektoru{0}}korisništva se smanjila za skoro jednu-trećinu zbog faktora kao što su šumski požari i neodrživo upravljanje šumama.
Prethodni nacrt pregovora ukazivao je na to da zemlje već razmatraju reviziju ciljeva EU do 2040. svake dvije godine, što je još jedan mogući način da se ti ciljevi oslabe u budućnosti.
Za postizanje ovog cilja potrebna je podrška najmanje 15 od 27 država članica EU.
Danski glasnogovornik, koji predstavlja rotirajuće predsjedništvo EU i sastavlja nacrt dokumenta, izjavio je da su svi neophodni elementi za postizanje sporazuma sada na snazi, a "s obzirom da COP30 uskoro počinje, sada je vrijeme da se postigne konsenzus o ciljevima za 2040."
Nadalje, komesar EU za klimu Wöpke Hoekstra izjavio je da potencijalno odsustvo Sjedinjenih Država sa predstojećeg COP30 označava "prelomni trenutak".
"Govorimo o najvećem, najdominantnijem i najvažnijem geopolitičkom igraču na svijetu, koji je ujedno i drugi{0}}po veličini emiter gasova staklene bašte," rekao je Hoekstra 2. septembra.
Američki predsjednik Trump već je najavio da će se SAD po drugi put povući iz Pariskog klimatskog sporazuma. U oktobru je američka delegacija, dok je učestvovala u pregovorima s Međunarodnom pomorskom organizacijom u Londonu, također vršila pritisak na zemlje da preskoče glasanje o prijedlogu globalne naknade za ispuštanje ugljičnog dioksida.
Sveukupno, otprilike 100 zemalja nije dostavilo jače ciljeve za emisije ugljika prije COP30. U izvještaju UN-a iz 2024. utvrđeno je da čak i ako zemlje ispune svoje obaveze smanjenja emisija iz 2030., zagađenje ugljikom bi se smanjilo samo za manje od 3% u odnosu na nivoe iz 2019. godine. To bi teško moglo spriječiti dolazak velike klimatske prijelomne tačke.
